<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>Javna reč &#187; linux</title>
	<atom:link href="http://www.petrovicivan.com/tag/linux/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>http://www.petrovicivan.com</link>
	<description>tek izgovorena...</description>
	<lastBuildDate>Thu, 19 Aug 2010 15:01:51 +0000</lastBuildDate>
	<language>en</language>
	<sy:updatePeriod>hourly</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>1</sy:updateFrequency>
	<generator>http://wordpress.org/?v=3.0.1</generator>
		<item>
		<title>Konverzija muzike</title>
		<link>http://www.petrovicivan.com/softver/konverzija-muzike/</link>
		<comments>http://www.petrovicivan.com/softver/konverzija-muzike/#comments</comments>
		<pubDate>Thu, 04 Feb 2010 09:32:40 +0000</pubDate>
		<dc:creator>petrovicivan</dc:creator>
				<category><![CDATA[muzika]]></category>
		<category><![CDATA[softver]]></category>
		<category><![CDATA[bash]]></category>
		<category><![CDATA[flac]]></category>
		<category><![CDATA[linux]]></category>
		<category><![CDATA[mac]]></category>
		<category><![CDATA[nautilus]]></category>
		<category><![CDATA[terminal]]></category>
		<category><![CDATA[ubuntu]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://petrovicivan.com/?p=183</guid>
		<description><![CDATA[Kolekcija muzike koju imam je prilično velika i veoma davno sam počeo da je pravim. U međuvremenu su se smenili nekoliko formata što naravno pravi zbrku. Na Vindouzu sam koristio Monkey Audio (.ape) jer je za trunku pravio veću kompresiju od FLAC-a (.flac). Tada nisam znao da će problem kompatibilnosti biti mnogo veći neko tih 200-300KB (na fajlu od 250MB) koje sam uštinuo koristeći zatvoreni kod Monkey Audio-a umesto otvorenog FLAC-a koji se danas nalazi [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p>Kolekcija muzike koju imam je prilično velika i veoma davno sam počeo da je pravim. U međuvremenu su se smenili nekoliko formata što naravno pravi zbrku.</p>
<p>Na Vindouzu sam koristio Monkey Audio (.ape) jer je za trunku pravio veću kompresiju od FLAC-a (.flac). Tada nisam znao da će problem kompatibilnosti biti mnogo veći neko tih 200-300KB (na fajlu od 250MB) koje sam uštinuo koristeći zatvoreni kod Monkey Audio-a umesto otvorenog FLAC-a koji se danas nalazi u nekoliko desetina MP3 player-a, audio komponenti, na svim operativnim sistemima, itd&#8230; Sada je lako, znam za jadac, svi računari su mi na Ubuntu, sva muzika na .flac ili .ogg, dokumenti u ODFu&#8230; <img src='http://www.petrovicivan.com/wp-includes/images/smilies/icon_wink.gif' alt=';)' class='wp-smiley' /> </p>
<p>Pošto počinjem priču o muzici, idemo polako.<br />
<span id="more-183"></span></p>
<h2>Konverzija iz Nautilusa</h2>
<p>Prva varijanta je konvertovati sve iz Nautilusa na desni klik mišem, što je za većinu najbolje rešenje (varijanta za mog druga Vladu):</p>
<p>prvo instaliraš dodatak za Nautilus</p>

<div class="wp_syntax"><div class="code"><pre class="bash" style="font-family:monospace;"><span style="color: #c20cb9; font-weight: bold;">sudo</span> <span style="color: #c20cb9; font-weight: bold;">apt-get</span> <span style="color: #c20cb9; font-weight: bold;">install</span> nautilus-script-manager nautilus-script-audio-convert</pre></div></div>

<p>onda proveriš šta je sve dostupno (available)</p>

<div class="wp_syntax"><div class="code"><pre class="bash" style="font-family:monospace;">nautilus-script-manager list-available</pre></div></div>

<p>onda uključiš jedan po jedan, u našem slučaju jedan jedini</p>

<div class="wp_syntax"><div class="code"><pre class="bash" style="font-family:monospace;">nautilus-script-manager <span style="color: #7a0874; font-weight: bold;">enable</span> ConvertAudioFile</pre></div></div>

<p>onda proveriš da li je Nautilus prihvatio dodatak</p>

<div class="wp_syntax"><div class="code"><pre class="bash" style="font-family:monospace;">nautilus-script-manager list-enabled</pre></div></div>

<p>ako jeste onda restartuješ Nautilus</p>

<div class="wp_syntax"><div class="code"><pre class="bash" style="font-family:monospace;"><span style="color: #c20cb9; font-weight: bold;">sudo</span> <span style="color: #c20cb9; font-weight: bold;">killall</span> nautilus</pre></div></div>

<p>Posle ovoga instaliraj ostale kodeke pošto Nautilusova skripta pokriva više od FLAC-a i Ogg-a</p>

<div class="wp_syntax"><div class="code"><pre class="bash" style="font-family:monospace;"><span style="color: #c20cb9; font-weight: bold;">sudo</span> <span style="color: #c20cb9; font-weight: bold;">apt-get</span> <span style="color: #c20cb9; font-weight: bold;">install</span> flac faac wavpack <span style="color: #c20cb9; font-weight: bold;">lame</span> vorbis-tools</pre></div></div>

<p>i možeš da praviš konverziju napred-nazad (ok, nazad baš nema uvek smisla ali čak i to ponekad zatreba). Za dekodiranje nesrećnog .mac trebaćw nam još paket koga nema iz razloga navedenih u drugom pasusu pa ga uzimamo <a href="http://aidanjm.wordpress.com/2007/01/26/using-monkeys-audio-ape-files-in-ubuntu/">odavde</a>. </p>
<h2>Konverzija iz Terminala</h2>
<p>Konverziju iz Terminala koristim samo iz razloga što sam povezao konvertovanje muzičke datoteke i .cue liste. CUE lista je za one koji ne znaju datoteka koja čuva tačne timecode-ove početka i završetka pesama na CD-u. Uslov je da CD bude ripovan kao jedna datoteka (po mogućstvu bez gubitka na kvalitetu &#8211; .flac ili .mac) dok .cue lista zabeleži tačno gde se koja pesma završava i gde sledeća počinje. Ovo je inače jedini način za ripovanje snimaka koncerata gde između pesama nema pauze.</p>
<p>Dakle, moja varijanta za konverziju .mac+.cue arhive je skripta:</p>

<div class="wp_syntax"><div class="code"><pre class="bash" style="font-family:monospace;"><span style="color: #666666; font-style: italic;">#!/bin/bash</span>
<span style="color: #c20cb9; font-weight: bold;">find</span> <span style="color: #ff0000;">&quot;$1&quot;</span> <span style="color: #660033;">-name</span> <span style="color: #ff0000;">&quot;*.ape&quot;</span> <span style="color: #000000; font-weight: bold;">|</span> shnconv <span style="color: #660033;">-o</span> flac
<span style="color: #c20cb9; font-weight: bold;">find</span> <span style="color: #ff0000;">&quot;$1&quot;</span> <span style="color: #660033;">-name</span> <span style="color: #ff0000;">&quot;*.ape&quot;</span> <span style="color: #660033;">-exec</span> <span style="color: #c20cb9; font-weight: bold;">rm</span> <span style="color: #660033;">-i</span> <span style="color: #7a0874; font-weight: bold;">&#123;</span><span style="color: #7a0874; font-weight: bold;">&#125;</span> \;
<span style="color: #c20cb9; font-weight: bold;">find</span> <span style="color: #ff0000;">&quot;$1&quot;</span> <span style="color: #660033;">-name</span> <span style="color: #ff0000;">&quot;*.cue&quot;</span> <span style="color: #660033;">-exec</span> <span style="color: #c20cb9; font-weight: bold;">sed</span> <span style="color: #660033;">-i</span> <span style="color: #660033;">-e</span> <span style="color: #ff0000;">'s#.ape#.flac#gi'</span> <span style="color: #7a0874; font-weight: bold;">&#123;</span><span style="color: #7a0874; font-weight: bold;">&#125;</span> \;</pre></div></div>

<p>Prvi red govori da će se koristiti komande BASH-a,<br />
drugi red pronalazi sve .mac datoteke u svim poddirektorijumima i konvertuje ih u .flac,<br />
treći red briše sve .mac datoteke ali uz obaveznu potvrdu (za slučaj da prethodna komanda nije odradila posao ovde imaš šansu da zaustaviš brisanje),<br />
i četvrti red u svim .cue listama menja .ape u .flac pošto smo se .mac datoteka oslobodili i zamenili ih za <strong>slobodni .flac</strong> Sledeće što bih trebao da dodam u ovu skriptu je da se brisanje .mac datoteka uradi automatski ako je prethodno konverzija završena uspešno. Ako je neko raspoložen da mi pomogne jako bi me obradovao!</p>
<p>Za ovu moju skriptu treba da imaš instalirane sledeće pakete:</p>

<div class="wp_syntax"><div class="code"><pre class="bash" style="font-family:monospace;"><span style="color: #c20cb9; font-weight: bold;">sudo</span> <span style="color: #c20cb9; font-weight: bold;">apt-get</span> <span style="color: #c20cb9; font-weight: bold;">install</span> shntool flac</pre></div></div>

<p>i MAC <a href="http://aidanjm.wordpress.com/2007/01/26/using-monkeys-audio-ape-files-in-ubuntu/">odavde</a></p>

<div class="wp_syntax"><div class="code"><pre class="bash" style="font-family:monospace;"><span style="color: #c20cb9; font-weight: bold;">wget</span> http:<span style="color: #000000; font-weight: bold;">//</span>members.iinet.net.au<span style="color: #000000; font-weight: bold;">/</span>~aidanjm<span style="color: #000000; font-weight: bold;">/</span>mac-<span style="color: #000000;">3.99</span>-u4_b3-<span style="color: #000000;">1</span>_i386.deb
<span style="color: #c20cb9; font-weight: bold;">sudo</span> <span style="color: #c20cb9; font-weight: bold;">dpkg</span> <span style="color: #660033;">-i</span> mac-<span style="color: #000000;">3.99</span>-u4_b3-<span style="color: #000000;">1</span>_i386.deb</pre></div></div>

<p>(ovo je 32-bitna verzija, za 64-bitnu preuzmite izvorni kod na gornjem linku pa ga kompajlirajte)</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.petrovicivan.com/softver/konverzija-muzike/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>3</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Skraćenice u terminalu</title>
		<link>http://www.petrovicivan.com/softver/skracenice-u-terminalu/</link>
		<comments>http://www.petrovicivan.com/softver/skracenice-u-terminalu/#comments</comments>
		<pubDate>Wed, 09 Dec 2009 08:10:24 +0000</pubDate>
		<dc:creator>petrovicivan</dc:creator>
				<category><![CDATA[softver]]></category>
		<category><![CDATA[bash]]></category>
		<category><![CDATA[linux]]></category>
		<category><![CDATA[ubuntu]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://petrovicivan.com/?p=142</guid>
		<description><![CDATA[Kod kucanja komandi u Terminalu najveći problem je ponovno kucanje parametara ili dugačkih putanja. Ove dve prečice su me spasle od toga Npr. treba da restartujem Apač $ /etc/init.d/apache2 restart ali sam zaboravio da samo SUDO može da ga restartuje. Dodajem sudo i sa !! (dva znaka uzvika) ponavljam komandu $ sudo !! Drugi slučaj, hoću da vidim sadržaj direktorijuma $ ls /usr/share/doc sada umesto da ponavljam celu putanju, sa !$ ponavljam ceo parametar a [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p>Kod kucanja komandi u Terminalu najveći problem je ponovno kucanje parametara ili dugačkih putanja. Ove dve prečice su me spasle od toga</p>
<p>Npr. treba da restartujem Apač</p>

<div class="wp_syntax"><div class="code"><pre class="bash" style="font-family:monospace;">$ <span style="color: #000000; font-weight: bold;">/</span>etc<span style="color: #000000; font-weight: bold;">/</span>init.d<span style="color: #000000; font-weight: bold;">/</span>apache2 restart</pre></div></div>

<p>ali sam zaboravio da samo SUDO može da ga restartuje. Dodajem sudo i sa !! (dva znaka uzvika) ponavljam komandu</p>

<div class="wp_syntax"><div class="code"><pre class="bash" style="font-family:monospace;">$ <span style="color: #c20cb9; font-weight: bold;">sudo</span> <span style="color: #000000; font-weight: bold;">!!</span></pre></div></div>

<p>Drugi slučaj, hoću da vidim sadržaj direktorijuma</p>

<div class="wp_syntax"><div class="code"><pre class="bash" style="font-family:monospace;">$ <span style="color: #c20cb9; font-weight: bold;">ls</span> <span style="color: #000000; font-weight: bold;">/</span>usr<span style="color: #000000; font-weight: bold;">/</span>share<span style="color: #000000; font-weight: bold;">/</span>doc</pre></div></div>

<p>sada umesto da ponavljam celu putanju, sa !$ ponavljam ceo parametar a komanda je druga (promena direktorijuma)</p>

<div class="wp_syntax"><div class="code"><pre class="bash" style="font-family:monospace;">$ <span style="color: #7a0874; font-weight: bold;">cd</span> <span style="color: #000000; font-weight: bold;">!</span>$</pre></div></div>

]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.petrovicivan.com/softver/skracenice-u-terminalu/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>1</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Kraj dominacije</title>
		<link>http://www.petrovicivan.com/softver/kraj-dominacije/</link>
		<comments>http://www.petrovicivan.com/softver/kraj-dominacije/#comments</comments>
		<pubDate>Wed, 06 May 2009 05:27:14 +0000</pubDate>
		<dc:creator>petrovicivan</dc:creator>
				<category><![CDATA[softver]]></category>
		<category><![CDATA[linux]]></category>
		<category><![CDATA[MS Office]]></category>
		<category><![CDATA[odf]]></category>
		<category><![CDATA[OpenOffice]]></category>
		<category><![CDATA[ubuntu]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://petrovicivan.com/?p=117</guid>
		<description><![CDATA[Pridružujem se čestitkama kompaniji Microsoft na prihvatanju otvorenog formata za dokumente. Da pojasnim, u praksi ovo znači da moje dokumente napravljene u OpenOffice-u od sada će moći da koriste svi korisnici Microsoft Office-a bez da moram da ih konvertujem u neki od Microsoft-ovih formata, ili obrnuto Microsoft Office od sada može da barata svim OpenOffice formatima: .odt, .ods, odp, .odb. Kakvo olakšanje Kraj jedne priče &#8211; podrška za Otvoreni dokument-format (ODF) u Office 2007 Format [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p>Pridružujem se čestitkama kompaniji Microsoft na prihvatanju otvorenog formata za dokumente. Da pojasnim, u praksi ovo znači da moje dokumente napravljene u OpenOffice-u od sada će moći da koriste svi korisnici Microsoft Office-a bez da moram da ih konvertujem u neki od Microsoft-ovih formata, ili obrnuto Microsoft Office od sada može da barata svim OpenOffice formatima: .odt, .ods, odp, .odb. Kakvo olakšanje <img src='http://www.petrovicivan.com/wp-includes/images/smilies/icon_wink.gif' alt=';)' class='wp-smiley' /> </p>
<blockquote><p><strong>Kraj jedne priče &#8211; podrška za Otvoreni dokument-format (ODF) u Office 2007</strong><br />
Format za budućnost sada dostupan celom tržištu<br />
Amsterdam, 29. april 2009. godine</p>
<p>Organizacija <a href="http://www.opendocsociety.org/" target="_blank">OpenDoc Society</a> želi da čestita kompaniji Microsoft  Corporation Inc. na jučerašnjem objavljivanju Service Pack 2 za Microsoft  Office 2007. Microsoft Office je poslednji od glavnih kancelarijskih  paketa koji donosi ugrađenu podršku za Otvoreni dokument-format (ODF,  engl. OpenDocument Format). Organizacija OpenDoc Society ne skriva  zadovoljstvo što se i Microsoft na kraju pridružio proizvođačima i  zajednicama slobodnog softvera kao što su IBM, Google, Sun Microsystems,  Novell, KOffice, Corel i Adobe koji su svi već prešli na ODF u  prethodnim godinama.</p>
<p>„<em>Na neki način ovo je kraj jedne priče</em>“ kaže Bert Bakker, predsedavajući  u OpenDoc Society. „<em>Vlasnički formati obeležili su prethodnih 25 godina  IT sveta i doveli ga do tačke kada su milijarde investirane u softver –  u međusobno nepovezanim oblastima – upravljane ne za tehničkim i  sigurnosnim kriterijumima nego za time koji kancelarijski paket je negde  u upotrebi.</em>”</p>
<p>Novi SP2 konačno donosi ugrađenu podršku za ODF 1.1 u Microsoft Office 2007 (i sada može potpuno da zameni zastarele .doc, .docx, .xls, .xlsx,  .ppt i .pptx formate) nakon dve godine od „nezvanične“ podrške kroz  umetak koji je zamišljen i finansiran (ali ne i formalno podržavan) od  strane kompanije Microsoft. Ovo je posebno važno za sve Microsoft  korisnike koji su usvojili već zastarele Office 2007-specifične formate  .docx, .xlsx i .pptx – koji su bili uvedeni kao podrazumevani u Office  2007. Kako su oni u međuvremenu prevaziđeni, dalje korišćenje ovih formata  se ne preporučuje.</p>
<p>Mnoge države širom sveta su aktivno prišle usvajanju politika upotrebe  otvorenih standarda, u čemu je neosporno ODF bio jedan od pokretača.  Države i korisnici sve jasnije poručuju proizvođačima da sa njima ne mogu  sarađivati ukoliko se ne okrenu i podrže otvorene standarde. „<em>Prelazak  na ODF čak i ako ostanejete na istim rešenjima istog proizvođača je  svakako dobro IT upravljanje, jer pruža bolju sigurnost, mehanizme  saglasnosti i upotrebljivosti, dok u isto vreme rešava zavisnosti od  jednog proizvođača</em>“, izjavio je  Michiel Leenaars, potpredsednik OpenDoc  Society. „<em>Preporučujemo kompanijama, državnoj i javnoj upravi, i svim  korisnicima da okrenu drugi list i proglase novi format podrazumevanim – zaustavimo izradu novih zastarelih dokumenata što je  pre moguće. Bićemo sami sebi zahvalni zbog toga kasnije</em>“.</p>
<p>I dok poslednji veliki proizvođač kacnelarijskog softvera prelazi na ODF,  OpenDoc Society napominje da je sada uz Otvoreni dokument-format put čist  za nove inovacije u klasičnim i veb kancelarijskim alatkama.  Organizacija očekuje pojavu pametnih dokumenata koji spajaju mogućnosti  „mreže podataka“ sa tradicionalnom upotrebom kancelarijskog softvera.  OpenDoc Society namerava da aktivno podrži da se ovi novi proizvodi i  usluge izbore do tržišta i bolje međusobno sarađuju na dobrobit korisnika  i potrošača.</p>
<p>Sada kada ODF mogu da koriste svi glavni kancelarijski paketi fokus  autora softvera i korisnika može se preusmeriti da proizvodi koji  stvaraju i obrađuju dokumente, kao što su filteri za e-poštu, sistemi za  upravljanje sadržajem, skladišta dokumenata i alatke za poslovno  planiranje, mogu da iskoriste brojne prednosti koje ODF donosi. OpenDoc Society naglašava velikim korisnicima kao što su vlade i  kompanije, kao i pojedincima, da pogledaju trenutno predloženo ODF 1.2  specifikaciju kao i poziv za komentare na narednu verziju ODF  specifikacije koja će uslediti po usvajanju 1.2.  OASIS tehnički komitet (engl. OASIS Technical Committee) otvorio je period za slanje komentara na <a href="http://www.oasis-open.org/committees/documents.php?wg_abbrev=office" target="_blank">aktuelnu verziju nacrta</a>.</p></blockquote>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.petrovicivan.com/softver/kraj-dominacije/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Spajanje PDFova</title>
		<link>http://www.petrovicivan.com/softver/spajanje-pdfova/</link>
		<comments>http://www.petrovicivan.com/softver/spajanje-pdfova/#comments</comments>
		<pubDate>Wed, 25 Mar 2009 07:12:31 +0000</pubDate>
		<dc:creator>petrovicivan</dc:creator>
				<category><![CDATA[softver]]></category>
		<category><![CDATA[linux]]></category>
		<category><![CDATA[pdf]]></category>
		<category><![CDATA[ubuntu]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://petrovicivan.com/?p=102</guid>
		<description><![CDATA[Ghostscript je paket sa kojim otvaram i štampam PostScript i PDF datoteke. Koristi se u većini Linux distribucija ali ima funkcije i za kombinovanje/spajanje PDF datoteka. Za kombinovanje/spajanje PDF datoteka osnovna komanda je: gs -dBATCH -dNOPAUSE -q -sDEVICE=pdfwrite -sOutputFile=dokument.pdf strana1.pdf strana2.pdf &#40;ili samo *.pdf&#41; Kratko objašnjenje komande: gs &#8212; pokretanje programa Ghostscript -dBATCH &#8212; kada pokrećemo Ghostscript procesiranje PDF datoteka na kraju bi trebalo da izađemo iz programa. ako ne uključimo ovu opciju Ghostscript će [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><a href="http://www.cs.wisc.edu/%7Eghost/">Ghostscript</a> je paket sa kojim otvaram i štampam PostScript i PDF datoteke. Koristi se u većini Linux distribucija ali ima funkcije i za kombinovanje/spajanje PDF datoteka.</p>
<p>Za kombinovanje/spajanje PDF datoteka osnovna komanda je:</p>

<div class="wp_syntax"><div class="code"><pre class="bash" style="font-family:monospace;"><span style="color: #c20cb9; font-weight: bold;">gs</span> <span style="color: #660033;">-dBATCH</span> <span style="color: #660033;">-dNOPAUSE</span> <span style="color: #660033;">-q</span> <span style="color: #660033;">-sDEVICE</span>=pdfwrite <span style="color: #660033;">-sOutputFile</span>=dokument.pdf strana1.pdf strana2.pdf <span style="color: #7a0874; font-weight: bold;">&#40;</span>ili samo <span style="color: #000000; font-weight: bold;">*</span>.pdf<span style="color: #7a0874; font-weight: bold;">&#41;</span></pre></div></div>

<p>Kratko objašnjenje komande:</p>
<ul>
<li><tt>gs</tt> &#8212; pokretanje programa Ghostscript</li>
<li><tt>-dBATCH</tt> &#8212; kada pokrećemo Ghostscript procesiranje PDF datoteka na kraju bi trebalo da izađemo iz programa. ako ne uključimo ovu opciju Ghostscript će nastaviti da radi</li>
<li><tt>-dNOPAUSE</tt> &#8212; obrađivanje strane po strane bez naše intervencije</li>
<li><tt>-q</tt> &#8212; isključivanje prikazivanja poruka u toku rada (može i bez)</li>
<li><tt>-sDEVICE=pdfwrite</tt> &#8212; usmeravanja izlaza na ugrađeni PDF pisač</li>
<li><tt>-sOutputFile=dokument.pdf</tt> &#8212; upiši rezultat obrađenih datoteka u dokument.pdf</li>
</ul>
<p>Kada koristite Ghostscript slobodno možete dodati i ostale PDF opcije npr. kompresiju, format za eBook čitače ili šifrovanje (<a href="http://www.cs.wisc.edu/%7Eghost/doc/index.htm">Ghostscript dokumentacija</a>)</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.petrovicivan.com/softver/spajanje-pdfova/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>1</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Reinstalacija programa na Ubuntu</title>
		<link>http://www.petrovicivan.com/softver/reinstalacija-programa-na-ubuntu/</link>
		<comments>http://www.petrovicivan.com/softver/reinstalacija-programa-na-ubuntu/#comments</comments>
		<pubDate>Sat, 21 Mar 2009 12:19:45 +0000</pubDate>
		<dc:creator>petrovicivan</dc:creator>
				<category><![CDATA[softver]]></category>
		<category><![CDATA[apt]]></category>
		<category><![CDATA[linux]]></category>
		<category><![CDATA[ubuntu]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://petrovicivan.com/?p=100</guid>
		<description><![CDATA[Kada sam prelazio sa 32-bitnog na 64-bitni Ubuntu zatrebao mi je spisak svih programa koje imam instalirane da bi ih opet instalirao na novom sistemu. Mogao sam to da uradim i sa APT i njegovim &#8211;get-selections &#038; &#8211;set-selections ali tada ne bih imao pregled koji su paketi automatski instalirani a koje sam ja odabrao. aptitude search '?installed?not(?automatic)' -F %p &#62; paketi.txt na novi sistem, ili novoj mašini, prebacim paketi.txt i otkucam: aptitude install `cat paketi.txt` [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p>Kada sam prelazio sa 32-bitnog na 64-bitni Ubuntu zatrebao mi je spisak svih programa koje imam instalirane da bi ih opet instalirao na novom sistemu. Mogao sam to da uradim i sa APT i njegovim &#8211;get-selections &#038; &#8211;set-selections ali tada ne bih imao pregled koji su paketi automatski instalirani a koje sam ja odabrao.</p>

<div class="wp_syntax"><div class="code"><pre class="bash" style="font-family:monospace;"><span style="color: #c20cb9; font-weight: bold;">aptitude</span> search <span style="color: #ff0000;">'?installed?not(?automatic)'</span> <span style="color: #660033;">-F</span> <span style="color: #000000; font-weight: bold;">%</span>p <span style="color: #000000; font-weight: bold;">&gt;</span> paketi.txt</pre></div></div>

<p>na novi sistem, ili novoj mašini, prebacim paketi.txt i otkucam:</p>

<div class="wp_syntax"><div class="code"><pre class="bash" style="font-family:monospace;"><span style="color: #c20cb9; font-weight: bold;">aptitude</span> <span style="color: #c20cb9; font-weight: bold;">install</span> <span style="color: #000000; font-weight: bold;">`</span><span style="color: #c20cb9; font-weight: bold;">cat</span> paketi.txt<span style="color: #000000; font-weight: bold;">`</span></pre></div></div>

<p>i instaliram sve što sam i ranije imao.</p>
<p>Ovo može da posluži i kada sklapate tipske mašine recimo prodavci konfiguracija.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.petrovicivan.com/softver/reinstalacija-programa-na-ubuntu/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Ubuntu 8.10 Alfa 5</title>
		<link>http://www.petrovicivan.com/softver/ubuntu-810-alfa-5/</link>
		<comments>http://www.petrovicivan.com/softver/ubuntu-810-alfa-5/#comments</comments>
		<pubDate>Tue, 09 Sep 2008 06:25:44 +0000</pubDate>
		<dc:creator>petrovicivan</dc:creator>
				<category><![CDATA[softver]]></category>
		<category><![CDATA[Brasero]]></category>
		<category><![CDATA[Ekiga]]></category>
		<category><![CDATA[Evolution]]></category>
		<category><![CDATA[F-spot]]></category>
		<category><![CDATA[GIMP]]></category>
		<category><![CDATA[kernel]]></category>
		<category><![CDATA[linux]]></category>
		<category><![CDATA[nautilus]]></category>
		<category><![CDATA[OpenOffice]]></category>
		<category><![CDATA[Pidgin]]></category>
		<category><![CDATA[Rhytmbox]]></category>
		<category><![CDATA[Transmission]]></category>
		<category><![CDATA[ubuntu]]></category>
		<category><![CDATA[Vinagre]]></category>
		<category><![CDATA[X.Org]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://petrovicivan.com/?p=72</guid>
		<description><![CDATA[Pre dva dana pojavila se i Alfa 5 Ubuntua 8.10 kodnog imena Intrepid Ibex. Zakazani izlazak zvanično je pred kraj oktobra. Ovde je spisak osnovnih promena koja će doneti 8.10 · Kernel 2.6.27-2 (zasnovan na Linux kernelu 2.6.27 RC) · X.Org Server 1.5 · Mozilla Firefox 3.0.1 · OpenOffice.org 2.4.1 · The GIMP 2.4.7 · F-Spot 0.4.4 · Pidgin 2.5.0 · Brasero 0.8.1 · Transmission 1.33 · Rhythmbox 0.11.6 · Ekiga 2.0.12 · Evolution 2.23.91 [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: justify;">Pre dva dana pojavila se i Alfa 5 Ubuntua 8.10 kodnog imena <span>Intrepid Ibex. Zakazani izlazak zvanično je pred kraj oktobra. Ovde je spisak osnovnih promena koja će doneti 8.10</span></p>
<p>· Kernel 2.6.27-2 (zasnovan na Linux kernelu 2.6.27 RC)<br />
· X.Org Server 1.5<br />
· Mozilla Firefox 3.0.1<br />
· OpenOffice.org 2.4.1<br />
· The GIMP 2.4.7<br />
· F-Spot 0.4.4<br />
· Pidgin 2.5.0<br />
· Brasero 0.8.1<br />
· Transmission 1.33<br />
· Rhythmbox 0.11.6<br />
· Ekiga 2.0.12<br />
· Evolution 2.23.91<br />
· Nautilus 2.23.91<br />
· Vinagre 2.23.90</p>
<p>Slike skrana pogledajte na <a title="Softpedia" href="http://news.softpedia.com/news/Ubuntu-8-10-Alpha-5-Screenshot-Tour-93089.shtml" target="_blank">Softpediji</a><span>, s tim da vizuelna promena još nije usvojena. Lično bih voleo da „prođe“ tamna tema, samo zbog zlih glasova koji pljuju po sadašnjem izgledu, a sumnjam da takvi sistem koriste za nešto drugo.<br />
</span></p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.petrovicivan.com/softver/ubuntu-810-alfa-5/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>4</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>gParted CD i i965 čipset</title>
		<link>http://www.petrovicivan.com/softver/gparted-cd-i-i965-cipset/</link>
		<comments>http://www.petrovicivan.com/softver/gparted-cd-i-i965-cipset/#comments</comments>
		<pubDate>Mon, 21 Jul 2008 18:27:55 +0000</pubDate>
		<dc:creator>petrovicivan</dc:creator>
				<category><![CDATA[softver]]></category>
		<category><![CDATA[intel]]></category>
		<category><![CDATA[kernel]]></category>
		<category><![CDATA[linux]]></category>
		<category><![CDATA[mbr]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://ivanpetrovic.com/?p=11</guid>
		<description><![CDATA[Već nedelju dana se bavim testiranjem RAIDa i LVMa, pa sam s vremena na vreme upadao u „nevolju“ sa particionim tabelama. Kod debian-installera sam primetio da je teško pri instalaciji promeniti MBR diskova na koje ne planirate da budu sistemski, odnosno da se podiže sistem. Za jedan nije problem, ali za ostale se ne nudi opcija u toku instaliranja (možda vraćanjem korak u nazad, to jedino nisam probao). Još jedna „nepogoda“ je što Intelov i965 [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p>Već nedelju dana se bavim testiranjem RAIDa i LVMa, pa sam s vremena na vreme upadao u „nevolju“ sa particionim tabelama. Kod debian-installera sam primetio da je teško pri instalaciji promeniti MBR diskova na koje ne planirate da budu sistemski, odnosno da se podiže sistem. Za jedan nije problem, ali za ostale se ne nudi opcija u toku instaliranja (možda vraćanjem korak u nazad, to jedino nisam probao).</p>
<p>Još jedna „nepogoda“ je što Intelov i965 čipset ima malko čudan IDE kontroler, pa će skoro sve starije distribucije imati problema sa učitavanjem modula za kontroler, što mi je trebalo jer sam DVD rezač nakačio na njega. Jedva nađoš rešenje:</p>
<ol>
<li>pri podizanju CDa kada se pojavi GRUB pritisnite taster E da biste izmenili komandu za učitavanje kernela</li>
<li>označite liniju sa kernelom i opet pritisnite E</li>
<li>na kraj linije dodajte sledeće: pci=nomconf ide0=0&#215;1018,0&#215;1010</li>
<li>zatim ENTER pa taster B (boot)</li>
</ol>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.petrovicivan.com/softver/gparted-cd-i-i965-cipset/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Mapa linuksovog kernela</title>
		<link>http://www.petrovicivan.com/softver/mapa-linuksovog-kernela/</link>
		<comments>http://www.petrovicivan.com/softver/mapa-linuksovog-kernela/#comments</comments>
		<pubDate>Mon, 30 Jun 2008 20:31:49 +0000</pubDate>
		<dc:creator>petrovicivan</dc:creator>
				<category><![CDATA[softver]]></category>
		<category><![CDATA[kernel]]></category>
		<category><![CDATA[linux]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://ivanpetrovic.com/?p=10</guid>
		<description><![CDATA[Već dugo nisam čitao SlashDot a neko vreme mi je bio omiljen sajt za praćenje vesti. Danas sam ga otvorio i naiđoh na mapu linuksovog kernela. Za sve koji vole edukaciju]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p>Već dugo nisam čitao <a title="SlashDot" href="http://slashdot.org/" target="_blank">SlashDot</a> a neko vreme mi je bio omiljen sajt za praćenje vesti. Danas sam ga otvorio i naiđoh na <a title="Mapa linuksovog kernela" href="http://www.makelinux.net/kernel_map" target="_blank">mapu linuksovog kernela</a>. Za sve koji vole edukaciju</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.petrovicivan.com/softver/mapa-linuksovog-kernela/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
	</channel>
</rss>
